Glavna arrow Windows arrow Konfiguracije arrow Defragmantisanje diska ponedeljak 6 oktobar 2008 
Sadrzaj
Glavna
Forum
Linux/Unix
Windows
Mreze
Sigurnost
Hardware
Knjige
Mobilni/PDA
Preuzimanje
Whois
Web Alati
Adresar
Galerija
Pretraga
E-mail
Kontakt
Pristup





Zaboravili ste lozinku?
Nemate nalog? Napravite nalog
 
samo po 1o1.com
po celom SCG web-u
Defragmantisanje diska | Štampaj |
Autor Tim 1o1   

Defragmentisanje diska
Jednostavan nacin za poboljsanje performansi diska je da se na disku izvrsi defragmanentisanje, kada je to potrebno. Defragmentisanjem se svi delovi svih fajlova smestaju na ista (po fajlovima rasporedena) mesta na disku, cime se olaksava preuzimje podataka sa diska.
Defragmentisanje? Prisetite se da svaki klaster moze sadrzati samo jedan fajl i da ukoliko je fajl isuvise veliki, da bi mogao da se smesti u jednom klasteru, podaci iz fajla smestaju u sledeci raspolozivi klaster, zatim u sledeci, pa u sledeci i tako redom,sve dok se fajl u potpunosti ne smesti (snimi). Svaki klaster u kome je fajl smesten drzi pokazivac (pointer) ka sledecem klasteru gde su smesteni naredni podaci iz tog fajla, sve dok se ne dode poslednjeg klastera sa podacima. Kada otvorite neki fajl koji je snimljen na disku, fajl sistem drajver ce pregledati fajl katalog na vrhu diska i pronaci klastere u kojima je fajl smesten. Tek nakon toga ce se podaci, preuzeti iz tih klastera, ucitati u memoriju.

Kako disk postaje fragmentisan i zasto treba brinuti oko toga
Kada je disk nov, raspolozivi klasteri su svi poredani jedan do drugog, tako da nema veceg znacaja ukoliko je fajl raspodeljen na vise klastera. Medutim, kako budete koristili disk, takvo stanje ce se promeniti. Kreiranje i brisanje fajlova utice na to da su onda klasteri u kojima se nalaze Vasi fajlovi nepravilno rasporedeni. Takode, fajl sistem vise i ne trazi dovoljno velike klastere za smestanje fajla; podaci se smestaju u prvom raspolozivom klasteru na koji se naide i tako redora. Ukoliko za smestanje fajla A na raspolaganju stoje klasteri 1-3, 10 i 15-100, fajl A, kome treba pet klastera za smestanje, ce se smestiti u klasterima l-3, 10, 15 i 16, a ne u klasterima 15-20. Kada se neki fajl raspodeli u vise nepovezanih klastera, takav fajl se oznacava kao fragmentisani fajl.
Zbog toga sto veliki FAT drajvovi koriste mnogo vece klastere od NTFS drajvova, NTFS drajvovi ce biti u vecoj meri fragmentisani. To nije argument koji govori u prilog koriscenju FAT formata - veci klasteri su, takode, povezani i sa losijim iskoriscenjem prostora na disku, a nemaju se i druge pogodnosti koje pruza NTFS format - ovo je samo opaska na to kako klasteri funkcionisu.

Podaci ostaju u onim klasterima u kojima su originalno smesteni - ukoliko neki pogodniji klasteri postanu raspolozivi, podaci se nece premestati. Cak i ukoliko klasteri 4-9 postanu slobodni, nakon sto se neki fajl koji je bio smesten u njima obrise, fajl A ce jos uvek koristiti klastere u kojima je pocetno snimljen.
To nije strasno. Vi jos uvek imate sve podatke nekog fajla, cak i ako je taj fajl fragmentisan. Medutim, potrebno je nesto vise vremena, da bi se otvorili fragmentisani fajlovi, a i u slucaju ozbiljnih gresaka na disku mnogo je teze obnoviti lose fragmentisane fajlove, u odnosu na fajlove koji su smesteni u povezanim klasterima. Veoma fragmentisani sistemski disk moze, cak, dovesti i do toga da Win2K/XP sistem "padne". Zbog toga, dobro je da Vas disk cuvate u defragmentisanom stanju.

Koriscenje alatke za defragmentisanje
Win2K je opremljen alatkom za defragmentisanje diska. Da bi neki drajv defragmentisali, ili da bi videli da li je potrebno drajv defragmentisati, potrebno je da u Explorer-u desnim tasterom misa kliknete na taj drajv i da zatim otvorite stranicu sa svojstvima drajva. Predite na tab Tool,Kliknite na dugme Defragment Now, kako bi time otvorili ekran Disk Defragment
Uocite da su navedeni samo lokalni drajvovi. Drajvovi se ne mogu defragmentisati preko mrezne konekcije.
Kao prvo, utvrdite da li je uopste potrebno disk defragmentisati. Oznacite neki drajv iz spiska i kliknite na dugme Analyze. Defragmenter ce onda neko vreme poceti da "grebe" po disku (prilicno je brz - 2GB-ni drajv se analizira za nekoliko sekundi) i nakon toga ce Vam saopstiti preporucenu opciju Ukoliko zelite pregledati i detaljnije informacije o tome kako je Vas disk fragmentisan, kliknite na dugme View Report, kako bi time otvorili polje dijaloga.

Sta tu mozete pronaci? Gornji deo ovog polja dijaloga sadrzi sest tipova informacija:
-Osnovne statisticke podatke o drajvu
-Stanje fragmentisanja drajva
-Stanje fragmentisanja fajlova
-Stanje pagefile fragmentisanja
-Stanje fragmentisanja direktorijuma
-Fragmentisanje tabele direktorijuma

Najveci broj informacija o drajvu bi trebalo da odmah razumete: velicina drajva je velicina particije, velicina klastera je velicina svake logicke jedinice za smestanje na drajvu (u ovom slucaju 2KB, ili 4 sektora), a preostali deo opisuje koliko prostora na disku se tekuce koristi, koliko prostora je slobodno i koliki je procentualni udeo slobodnog prostora.
Volume Fragmentation deo, koji se nalazi ispod dela Volume Information, je malo vise povezan sa time koliko je ocitavanje fajlova zbog fragmentisanja usporeno, navodeci status u kome se nalaze ti fajlovi. Total Fragmentation opisuje koliko je fragmentisan citav disk; File Fragmentation kako su fragmentisani delovi diska koji se koriste (odnosno, kako su fragmentisani fajlovi), a Free Space Fragmentation opisuje kako je fragmentisan slobodan prostor na disku. Fragmentisanje slobodnog prostora je vazno u slucajevima kada je potrebno kreirati/snimiti nove fajlove - sto je vise fragmentisan neiskorisceni prostor i novi fajlovi de biti fragmentisani u vecoj meri.
File Fragmentation Vam daje informacije fragmentisanja na nivou fajlova. U tom delu, naveden je ukupan broj fajlova na disku, prosecna velicina fajla, ukupan broj fragmenata i prosecan broj fragmenata po fajlu. U idealnom slucaju, vrednost fragmenata po fajlu treba biti sto bliza vrednosti 1.00, jer taj broj oznacava da je fajl u celini "kontinualan" (smesten u povezanim klasterima). U nasem primeru, koeficijent je 2.09, sto znaci da su fajlovi, u proseku, fragmentisani u dva dela. Prozor Most Fragmented Files na dnu polja dijaloga daje Vam vise detalja o tome koji fajlovi su najvise fragmentisani, ali Vi ne treba da brinete oko toga, osim ukoliko Vas ne interesuju rezultati "pre" i "posle" fragmentisanja.

Savet
Ukoliko Vas interesuje poredenje stanja fragmentisanja fajlova "pre" i "poste" ocitavanja, kliknite na dugme Save As, kako bi citav izvestaj o fragmentisanju snimili kao tekst faji.

Preostale inforamacije Vam ukazuju na fragmentisanje pojedinih delova strukture disk drajva i tu mozete videti kako je fragmentisana pagefile i struktura direktorijuma.
To je tekuce stanje na Vasem drajvu. Da bi ga poboljsali, zatvorite sve fajlove (ukljucujuci tu i fajlove aplikacija) koji koriste fragmentisani drajv i zatim kliknite na dugme Defragment. Alatka ce zapoceti sa reorganizovanjem fajlova sa diska, kako bi ih smestila u povezane klastere. Defragmentisanje diska nece povedati slobodan prostor na disku, ali de sav slobodan prostor grupisati, cime de se on nadalje efikasnije koristiti.

Napomena
Moze se defragmentisati i drajv sa otvorenim fajlovima, ali ce vreme potrebno za fragmentisanie biti mnogo krace, ukoliko sve fajlove sa drajva prethodno zatvorite. To otezava defragmentisanje sistemskog drajva.
Uzgred - potrebno je da disk defragmentisete, pre nego sto ga napunite. Disk Defragmenter zahteva da 15 procenata od ukupnog prostora na disku bude slobodan prostor, kako bi tu mogli da se smestaju podaci tokom premestanja. Ukoliko je drajv isuvise popunjen, potrebno je da pre defragmentisanja premestite fajlove sa drajva, ili da drajv povedate.

 
: Glavna :: Forum :: Linux/Unix :: Windows :: Mreze :: Sigurnost :: Hardware :: Knjige :: Mobilni/PDA :: Preuzimanje :
Powered by 1o1
PodignimoStupove!